Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara

30 Godina HSSMS-MT
  16.04.2013.

„Zamislite da carinici, policajci, učitelji, profesori i javne službe stanu“

„Došli smo vas pozvati na akciju. Jedan od razloga za to moglo bi biti to što nam stalno preko medija poručuju da smo loši radnici, da nas je previše i da smo preskupi. Svako malo tuđa ruka nađe se u našem džepu i vadi iz njega. Povod za okupljanje je tri postotno smanjenja plaća, što nije puno, no rekli su da neće dirati plaće, a sada nam to oduzimaju“, poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi koji je održan u ponedjeljak u Osijeku. Nakon skupa povjerenika za Zagreb i Zagrebačku županiju, te onog u Splitu, sindikalni čelnici su u Osijeku pozvali oko 330 okupljenih povjerenika da motiviraju članove podružnica da se 1. svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, s kojeg će zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati poruku vlasti. Podrže li članovi prijedloge čelnika, nakon sindikalnog štrajka na Trgu Bana Jelačića, moguć je prosvjed protiv politike uoči lokalnih izbora, možda i na sam dan izborne šutnje, a krajem svibnja i početkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To je vrijeme kada su sindikati najjači i imaju najjače oružje u rukama i ne bi ga trebali propustiti, poručeno je.

 

Više od 80 posto zaposlenih u sustavu obrazovanja ima visoku ili višu stručnu spremu, a plaće su im ispod državnog prosjeka. I dok se u zemljama EU prosjek izdvajanja za obrazovanje kreće oko 5,6 posto, u Hrvatskoj je to manje od tri posto. „Hoćemo li tako do zemlje znanja“, zapitao je Milošević. „Uz brojna smanjenja i ograničenja prava, zaposlenima se svakodnevno nameću nove obaveze i izmišljeni poslovi“, zaključio je te pozvao kolege da se zapitaju hoće li i dalje sjediti pred TV i kritizirati Vladu i sindikate ili su spremni „ustati i barem otići na prosvjed“.

„U javnim službama imamo 250.000 zaposlenih, čemu treba dodati i članove njihovih obitelji, dio nezaposlenih i dio umirovljenika i došli bismo do dva milijuna građana. Kada bi svaki deseti, petnaesti ili dvadeseti među njima došao na prosvjed, to bi bila slika od koje se smrzneš“, poručio je.

 „Nedostaje nam liječnika i oko 12.000 medicinskih sestara. Jedna sestra u Hrvatskoj radi za četiri, odnosno na jednog pacijenta u Europi dolaze četiri medicinske sestre, kod nas jedna. Štedi se na uštrb građana. Osim toga, sestrama se ne uvažavaju postignute razine obrazovanja“ , poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Dodala je kako je i u drugim sustavima slično. „Za koga“, zapitala se „naši učitelji obrazuju djecu kada obrazovani mladi ljudi bježe iz ove zemlje u Kanadu, Finsku i Švedsku“. Izbori za EU parlament pokazali da je građane uhvatila letargija, što je znak da se moramo probuditi i naći načina da odgovorimo, poručila je Prašnjak.

„Kad smo pregovarali s njima, vjerovali smo, no prevarili su nas. Vama je svejedno jesu li na vlasti crveni, zeleni ili žuti jer svoje račune morate platiti. Pokušali su pregovarati s nama odvojeno, najprije s javnim, onda državnim službama, ne bismo li zaboravili jedni na druge. A svi doma imamo nekoga iz državne ili javne službe, nezaposlenog ili umirovljenika. I državne i javne službe, ali i gospodarstvo, 1. svibnja mogu biti zajedno, zajedno sa facebookovcima, umirovljenicima i nezaposlenima. Onaj tko živi od plaće zna kako je teško doći do svake kune i mi znamo da ne postoji razlika između državnih i javnih službi, nego samo između onih koji imaju i onih koji nemaju“, kazala je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. „Javnim službama se šalje poruka da smo preskupi. No, možemo održati dvoje izbore kada netko tako odluči. Automobili se mogu mijenjati, za to ima novca, zgrade se moraju graditi, a u ljudski potencijal se ne ulaže. Službenici, medicinske sestre, učitelji i poreznici trebali bi raditi još više za još manju plaću. Morate raditi onako kako nalažu zakoni, morate provoditi ponekad i glupe zakone, jer morate“, kazala je Jagar te poručila kolegama da pokažu barem to da im nitko ne može oduzeti dostojanstvo.

„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za državne službenike, odrekli smo se božićnice, regresa i putnih troškova, s obećanjem da neće biti rezanja plaća i otpuštanja viška. Nepunih četiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjela ukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administrativno rezanje plaća. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figom u džepu. I kad smo počeli pregovore, počeli smo ih u srpnju, a proračun za 2012. godinu već je bio donesen, pa nam nije preostalo drugo nego da se pokušamo izboriti da šteta bude što manja“, rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. „Proteklih godinu i pol državne i javne službe su pod iznimnim pritiskom. Službenike prozivaju da žive u privilegijama, zato što su imali pravo na božićnicu i regres, te dodatak na staž, što su prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepciju javnosti da su državne i javne službe samo teret društva“, kazao je Pleša. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnosti ako se na Trgu bana Jelačića skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnosno možda još manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolege da se pridruže prosvjedu.

„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prije krize. Još 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali štrajk jer im plaće nisu rasle tri godine. Tada se to radilo u ime rasterećenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to da svakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne može bagatelizirati, da oni imaju vrijednost rada i cijenu rada i da to ne može biti ostatak ostataka nakon što se ispune sve perverzne potrebe u proračunu, oni koji su po cijeni rada najmanji i dalje će biti prvi za rezanje“, poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasne članovima kako imaju ubojito oružje – mogućnost da blokiraju neke sustave u zemlji – što treba koristiti. Ako nisu spremni, sindikati će organizirati sportske igre i čekati, „No moramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanja više nećemo imati u rukama takvo oružje. Tada nećemo moći prestati sa zaključivanjem ocjena i blokadom sustava“, poručio je. Oni koji sindikatima spočitavaju da govore jezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovim plaćama poigrava upravo politika te da treba misliti politički, kao što su to činili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izborili najveće poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovljenike se danas nitko ne usudi dirati, kazao je.

„Kad su u pitanju vaši interesi, nema razlike između HDZ-a i SDP-a, to nisu stranke koje rade u vašem interesu i dosta je njihovog monopola“, poručio je Ribić. Kazao je kako kriza traje 5 godina, a zaposleni u državnim i javnim službama odrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje četiri godine, no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbog loše ekonomske politike mogu očekivati nova rezanja i zato je u prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremene izbore. „Neću govoriti o političkoj opciji, osim da ćemo zagovarati one koji su drugačiji. Neka to bude poruka svakoj drugoj vladi da će, da znaju da će kada dirnu u prava javnih i državnih službi, doživjeti udar koji će ih ošamutiti“, poručio je.

Marijana Matković


MSSMZSSNNEPSUPSIMatica Stanogradnja