Sjećanja 73 medicinske sestre i tehničara u knjizi „Srcem za ranjenu Hrvatsku“ Ivice Radoša
Sjećanja 73 medicinske sestre i medicinska tehničara iz cijele Hrvatske iz Domovinskog rata, koji su dali veliki doprinos u zbrinjavanju ranjenih branitelja, okupljena su u knjizi “Srcem za ranjenu Hrvatsku” novinara i publicista Ivice Radoša, koja je u petak predstavljena u Novom kampusu Sveučilišta u Zadru.
Osim što svjedoči o teškim vremenima, vremenima neizvjesnosti i brige, ali i ponosa i slave, istaknula je moderatorica doc. dr. sc. Marija Ljubičić, njome je odana počast brojnim znanim i neznanim medicinskim sestrama i tehničarima koji su bili na prvoj crti bojišnice.
Jedan od predstavljača knjige dr. Boris Dželalija i sam je bio sudionik rata, prošao je teška iskušenja u okupiranoj Škabrnji i dobro su mu poznati izazovi s kojima se medicinski kadar susretao u ratu.
– Mi danas znamo kako se rat odvijao, od 1. ožujka 1991. kada su četnici zauzeli policijsku postaju u Pakracu, preko Krvavog Uskrsa i prve hrvatske žrtve, masakriranja 12 redarstvenika u Borovu sve do kasnije počinjenih zločina. Moramo se pitati tko danas piše našu povijest?
Ima i sveučilišnih profesora povijesti koji pišu laži o našoj domovini i zato treba pisati ovakva djela, inače će ih pisati netko drugi. Da parafraziram popularnu pjesmu, „Ako ne znaš što je bilo, pročitaj u ovoj knjizi“, rekao je Dželalija.
Sveučilišni profesor prof. dr. sc. Zlatko Begonja rekao je kako se ne slaže s tezom da se trebamo ostaviti prošlosti i okrenuti budućnosti.
– Suvremena događanja pokazuju da povijest moramo poznavati jer nikada ne znamo u kakvoj se situaciji možemo naći. Kakva god ona bude, moći ćemo promišljati o njoj preko svoje prošlosti. Nažalost, i u prošlom ratu smo doživjeli da smo se primjereno ponašali o ranjenicima i s druge strane, spašavali im živote, da bi oni kasnije svojima rekli da su bili žrtve nasilja, rekao je Begonja.
Autor knjige Ivica Radoš rekao je da mu je prijem ove knjige poticaj da bude i dalje uporan u obradi tema iz Domovinskog rata.
