Pristanak radnika na rad duži od 48 sati tjedno

kao što smo već objavili na našim stranicama, 28. srpnja 2011. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 84/11.), s izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11) u odredbama članka 162. te članka 162.a. koje uređuju pitanje organizacije rada i radnog vremena u mreži javne zdravstvene službe.

Sukladno navedenim odredbama vrijeme provedeno u dežurstvu i rad po pozivu smatra se radnim vremenom i uračunava u redovit fond mjesečnih radnih sati.

Podsjećamo, dežurstvo je oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.

Pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.

Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca i ako je u fizičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti.

Nadalje, maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno ne može biti duže od 48 sati uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu. 

Iznimno, zbog potrebe posla, maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno, uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu, može biti duže od 48 sati uz prethodni pisani pristanak radnika.

Dakle, radnik može raditi i duže od 48 sati tjedno, iznimno zbog potreba posla, pod uvjetom da je  poslodavcu dao pisani pristanak. Radnicima koji odbiju dati svoj pristanak, radno vrijeme ne može biti duže od 48 sati tjedno.

O tome hoće li raditi duže od 48 sati tjedno radnik osobno odlučuje i poslodavac ga na to ne može prisiliti. 

S obzirom da Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne propisuje da pristanak radnika na rad duži od 48 sati tjedno mora biti na standardnom ujednačenom obrascu za sve radnike u svim zdravstvenim ustanovama na području RH, odnosno nema zakonske osnove za donošenje posebnog propisa kojim bi se utvrdila forma obrasca, radnik osobno odlučuje da li će i kakav obrazac suglasnosti potpisati. 

Što se tiče plaćanja dežurstva, rada po pozivu i pripravnosti, ministar je donio Odluku o visini isplate na osnovi rada u dežurstvu i rada po pozivu te naknade za pripravnost (Narodne novine br. 100/11.) koja vrijedi dok se visina isplate na osnovi rada u dežurstvu i rada po pozivu, odnosno naknade za pripravnost ne uredi kolektivnim ugovorom, a koju možete pronaći na stranicama Sindikata u ranijim vijestima.