Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko - invalidskog osiguranja, Hrvatski liječnički sindikat i Vlada Republike Hrvatske potpisali su u četvrtak, 27. listopada 2011. godine u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. U ime Sindikata medicinskih sestara  Kolektivni ugovor potpisao je predsjednik Sindikata g. Vladimir Stanković, bacc.med. techn. a u ime Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva mr. Darko Milinović, dr. med.

Novim se Kolektivnim ugovorom zaposlenicima u djelatnosti zdravstva osigurava kontinuitet njihovih prava, te se napokon razrješava pravni vakuum nastao prestankom važenja prethodnog Kolektivnog ugovora koji je istekao 31. prosinca prošle  godine.

Zbog kompleksnosti problema i niza otvorenih pitanja pregovori su trajali dvije godine, od prosinca 2009. godine. 

Sindikat medicinskih sestara je zadovoljan potpisanim ugovorom i svjestan je činjenice kako je to maksimum koji u ovo krizno vrijeme možemo postići. Ugovorili smo povoljniji radno-socijalni status za naše članove.

Kolektivni ugovor važi do 27. listopada 2015. godine i „primjenjuje  se neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnika povoljnije riješena“, i „može biti otkazan u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti“ a pošto je potpisan u vrijeme najveće gospodarske krize skoro ga je nemoguće otkazati.

Kolektivnim ugovorom sačuvana su sva dosad dostignuta prava, ugovorena su neka nova prava, formulacija pojedinih dosadašnjih prava je poboljšana, a nekoliko prava je uneseno iz TKU-a (regres, božićnica, dar za djecu i sl.), što je važno jer je rok važenja ovog Ugovora za dvije godine duži od TKU-a. 

U nastavku vam donosimo kratak pregled ugovorenog:

- ugovoreno je da u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema preraspodjele radnog vremena,kao ni  dvokratnog radnog vremena a za organizaciju rada odgovoran je poslodavac. Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni  puni mjesečni fond radnih sati.

- poslodavac u pravilu treba osigurati prostor i dostupnost  konzumacije  obroka čiji trošak snosi radnik, u krugu ustanove. Poslodavac je obvezan omogućiti korištenje stanke za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika. 

- radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana), na koje se  dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima

- ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od  32 radna dana, dok je dosad bilo 30 radnih dana.

 - prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena pravo na 5 dana godišnjeg odmora prošireno je na radnike u HMP, na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, u intenzivnoj skrbi i operacijskim salama i na forenzičnoj psihijatriji.

- radnik može godišnji odmor koristiti u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem

- povećan je i broj dana plaćenog dopusta u sljedećim slučajevima: selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana; selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana, teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana, polaganje ispita iz uže specijalizacije 15 dana,  polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu 10 dana

- utvrđeno je pravo radnika na dopust za školovanje kao neplaćeni dopust, odnosno pravo radnika na plaćeni dopust za školovanje na koje ga je uputio poslodavac  

- vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, a sada i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu

- za potrebe edukacije u tuzemstvu, zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, poslodavac je obvezan radniku osigurati plaćeni dopust i platiti: kotizaciju, putne troškove i troškove smještaja. Za potrebe edukacije u inozemstvu, zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, poslodavac je obvezan radniku osigurati plaćeni dopust

- radniku s 30 godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće (dosad je bilo 60%), isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.

- u slučaju otkaza uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac može članu sindikata redovito otkazati ugovor o radu samo uz mišljenje  sindikata kojeg je radnik član

- poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu, može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom koji donosi  poslodavac uz suglasnost sindikata (dosad nije bila potrebna suglasnost sindikata već je poslodavac samostalno donosio takav akt)

- javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.

Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.

Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

- utvrđena je isplata na osnovi rada u dežurstvu i rada po pozivu te naknada za pripravnost do stupanja na snagu državnog proračuna za 2012. godinu, nakon stupanja na snagu državnog proračuna za 2012. godinu, te u 2013. godini.

- pravo na uvećanje plaće s posebnih uvjeta rada s odgodom od 1. siječnja 2013. godine.

- pravo na uvećanja osnovne plaće za 15% radniku koji ima položen ispit iz uže specijalizacije od mjeseca u kojem  službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) 

- pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni staž i to: s navršenih 20 do navršenih  29 godina 4%, s navršenih  29 do navršenih  34 godine 8% i s navršenih  34 i više godina 10%

- naknada za vrijeme bolovanja, regres, božićnica, dar za djecu, naknada za korištenje privatnog automobila su prava unesena iz TKU-a (regres, božićnica, dar za djecu i sl.), što je, kao što je ranije rečeno, važno jer je rok važenja ovog Ugovora za dvije godine duži od TKU-a. 

- utvrđeno je pravo da se djeci, odnosno skrbniku djece radnika koji je izgubio život u obavljanju rada mjesečno isplatiti pomoć i to: za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini, za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70%  prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini, za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini.

- ugovorena je naknada za odvojeni život

- utvrđeno je pravo radnika na jubilarnu nagradu za 45 godina radnog staža 

- utvrđeno je pravo sindikalnog povjerenika na naknadu plaće za puno radno vrijeme za najmanje 550 članova sindikata.

Pregovarali smo sa ciljem kako bi sačuvali radno-pravni i materijalni položaj naših članova, a samim time i položaj i dignitet zdravstvenih ustanova i korisnika zdravstvene zaštite. 

Hrvatski  strukovni sindikat medicinskih sestara  - medicinskih tehničara pokazao se kao odgovoran i respektabilan socijalni partner kojemu je interes članova na prvom mjestu, tako je sada,  a tako će biti i u buduće.

Na kraju još kratak osvrt na navode Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske koji nije potpisao Kolektivni ugovor iako je zajedno sa ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima i koji se u javnosti predstavlja kao većinski sindikat dok sindikate potpisnike Kolektivnog ugovora naziva manjinskim sindikatima.

Želimo napomenuti kako Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara okuplja oko 14 tisuća medicinskih sestara zaposlenih u sustavu zdravstva i stoga je kao strukovni sindikat legitiman i legalan zastupnik medicinskih sestara i tehničara te reprezentativan sindikat u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.  
Također napominjemo da je pregovarački odbor sindikata održao zajednički sastanak 26. rujna 2011. godine, a na kojemu su  bila prisutna sva tri imenovana predstavnika Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, na temu sklapanja kolektivnog ugovora i usuglasio prijedlog i kao takav uputio u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u ime sva četiri sindikata, pa dakle i u ime Samostalnog sindikata.

Stoga napominjemo kako navodi Samostalnog sindikata ne odgovaraju stvarnom stanju i tijeku pregovora o kolektivnom ugovoru, neistiniti su i imaju za cilj ostavljanje 70000 zaposlenih u sustavu zdravstva bez kolektivnog ugovora, bez stečenih i poboljšanih prava iz rada, možemo slobodno reći u pravnoj neizvjesnosti koju donosi produžena primjena pravnih pravila.

...kolektivni ugovor...