Informacije i ZAHVALA članovima HSSMS MT !

U petak, 13. rujna 2019. godine parafiran je Dodatak II Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Primjena Dodatka II biti će od 1. rujna 2019. godine.

Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora odnose se na povećanje dodataka na uvjete rada od 3% i dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi od 4%, ali i po ostalim pitanjima: primjena Ugovora na zaposlene u zakupu, koncesiji i ordinacijama, štrajk, tumačenje KU, raspisivanje javnog natječaja, primopredaja službe, korištenje tjednog odmora, korištenje godišnjeg odmora, plaćeni dopust, zamjene odsutnog radnika na poslovima više složenosti ili težih uvjeta rada, pripravnost (povećanje dodatka te naknada za prijevoz zbog dolaska u pripravnosti), rad po pozivu (naknada za trošak prijevoza), položajni dodaci za glavne sestre, voditelje odjela, odsjeka i tima (1 – 2%), zaštita radnika, zaštita zdravlja i sigurnost na radu, sistematski pregledi, osiguranja radnika, obveze poslodavca da radnicima osigura radnu odjeću i obuću, zaštita radnika od napada trećih osoba.

S obzirom da se u javnosti pojavljuju različite informacije po pitanju parafiranog Dodatka II, a naročito stoga što nam slijede pregovori za Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, po pitanju osnovice i ostalih materijalnih prava, ovim putem želimo se osvrnuti na proteklo desetogodišnje razdoblje i napraviti kratak pregled kretanja plaća i ostalih materijalnih prava medicinskih sestara i medicinskih tehničara kao i ostalih zaposlenih u javnim službama.

Osnovicu za izračun plaće u javnim službama do 2006. godine donosila je Vlada posebnim zakonom, a iznos se dogovarao sa sindikatima javnih službi pri sastavljanju državnog proračuna.

Osnovica je, kako je i dogovoreno, narasla 2007., 2008. i 2009. godine. Međutim, nakon prvog kvartala 2009., Vlada je uredbom smanjila osnovicu na razinu iz 2008. godine jer je tvrdila da nema novaca za povećanje u situaciji krize, pada zaposlenosti i pražnjenju proračuna. Sindikati javnih službi su žestoko napali Vladu zbog takve odluke, tražili povratak veće osnovice i poštivanje sporazuma. Potpisan je Dodatak sporazumu: tim Dodatkom sindikati su pristali da osnovica ostane na razini iz 2008. godine, ali samo dok se ne ostvari rast BDP-a od prosječnih dva posto tijekom dva uzastopna kvartala.

Dodatak su dodatno razradili 2011. godine, kada je dogovoreno da Vlada više ne može uredbom promijeniti osnovicu te da se Sporazum ne može jednostrano ukinuti.

Od tada pa sve do 2017. godine, osnovica je iznosila 5.108,84 kune.

Tijekom 2012. godine donesen je Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava, kojima je ukinuto pravo na božićnice i regrese, sve do 2016. godine.

Sindikati su tražili ocjenu ustavnosti navedenog zakona i Ustavni je sud presudio u korist Vlade. U tom su razdoblju umanjene jubilarne nagrade i dnevnice, a 2014. godine Zakonom je uskraćeno i povećanje plaća za 4, 8 i 10 posto s navršenih 20, 30 i 35 godina staža, koje je dogovoreno još 2004. godine. Navedeno je pravdano time da se ne mogu ostvarivati dva dodatka po istoj osnovi.

Uvećanje plaća po osnovi godina staža mi smo u našem Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, uspjeli sačuvati najduže od svih ostalih javnih službi. Obrazovanje, osnovne i srednje škole, socijalna skrb, svi su već ranije potpisali Kolektivne ugovore bez navedenog dodatka, a zdravstvo je jedini sustav koji je, ne samo najduže zadržao navedeni dodatak, nego smo u pregovorima 2015. godine na ime navedenog dodatka uspjeli dobiti supstitut odnosno umjesto uvećanja po osnovi godina staža (koji su pripadali radnicima s 20 i više godina radnog staža), ugovorili smo dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, koji ostvaruju sve medicinske sestre bez obzira na godine staža. Podsjećamo da su nakon što smo mi u zdravstvu ugovorili navedeni dodatak od 4%, osnovne i srednje škole krenule u štrajk, želeći dobiti dodatak od 4%, međutim, ni uz štrajk, nisu uspjeli ugovoriti 4% uvećanja.

Nadalje, što se tiče koeficijenata složenosti poslova koje Vlada uređuje Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, tijekom 2013. ukupna masa za plaće u javnom sektoru smanjena je tri posto. Budući da, zbog Sporazuma iz 2006. i njegovih dodataka, Vlada nije mogla donijeti odluku o smanjenju osnovice, izmijenila je, odnosno umanjila koeficijente složenosti poslova za 3% za svako pojedino radno mjesto.

Dakle, iz svega navedenog je vidljivo da se naša borba u proteklom desetogodišnjem razdoblju odnosila uglavnom na spašavanje dotada ugovorenih prava, koja bi bez naše borbe bila umanjena u daleko znatnijoj mjeri.

Kao što je ranije rečeno, osnovica za plaće ostala je na razini 2008. godine sve do 2017. godine, kada je, s obzirom da tijekom pregovora između Pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske i predstavnika sindikata javnih službi, nije postignut dogovor oko izmjena i dopuna Temeljnoga kolektivnog ugovora, osnovicu za obračun plaće Odlukom utvrdila Vlada RH.

Tijekom 2017. godine, osnovica je povećana za ukupno 6%: 2% od 1. siječnja, 2% od 1. kolovoza i 2% od 1. studenog. Temeljnim kolektivnim ugovorom sklopljenim u prosincu 2017. godine, ugovoreno je da će o visini osnovice ugovorne strane svake godine započeti pregovore prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i u slučaju dogovora osnovicu ugovoriti dodatkom TKU-a.

Pregovori za osnovicu prošle su godine započeli tek na jesen i to nakon pritiska sindikata javnih službi i najavi štrajka početkom rujna prošle godine. Sindikati su tražili povećanje osnovice za 18,9% koliko su plaće u javnim službama u zaostatku za privatnim sektorom. Prvotna ponuda Vlade RH odnosila se na ponudu povećanja 2% osnovice što su sindikati odbili, zatim 3% i to 2% od 1. siječnja 2019. godine, te još 1% od 1. srpnja 2019. godine. Nakon dvomjesečnih pregovora, Vlada je izašla sa svojom konačnom ponudom povećanja osnovice od 3% što je sindikatima bilo neprihvatljivo te je najavljen štrajk javnih službi. Prije štrajka obvezno se provodi postupak mirenja u kojem je izboreno povećanje osnovice od 3% od 1. siječnja 2019. godine te 2% od 1. rujna 2019. godine.

U konačnici možemo reći kako je ove godine kroz osnovicu (3% od 1. siječnja i 2% od 1. rujna) i Dodatak II Kolektivnog ugovora (3% uvjeti rada te 4% dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi od 1. rujna) plaća medicinskih sestara uvećana za ukupno 12%.

Navedeno povećanje još je uvijek daleko od onog koje bi zadovoljilo i medicinske sestre i ostale zaposlenike u sustavu zdravstva, ali navedeno je ipak korak naprijed naročito ako uzmemo u obzir višegodišnje stagniranje ne samo osnovice nego i većine dodataka i uvećanja plaće. Primjera radi, u proteklih petnaestak godina bilo je pojedinih povećanja, ali dodatak od 25% dosada nije bio povećavan uz obrazloženje s Vladine strane da su dodaci u sustavu zdravstva najveći u odnosu na ostale službe. Linearnim povećanjem dodataka na uvjete rada, uspjeli smo dakle, uvećati sve dodatke na uvjete rada za 3% te time stvoriti podlogu za daljnje pregovore.

Pred nama su pregovori za Temeljni kolektivni ugovor, odnosno za osnovicu plaće i druga materijalna prava u kojima će naš Sindikat sudjelovati zajedno sa ostalim sindikatima javnih službi. Podsjećamo da u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na pojedinim područjima, odjeljku ili skupini javnih službi prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Vlada može pregovarati samo s pregovaračkim odborom sindikata koji su reprezentativni u skladu sa Zakonom o reprezentativnosti. U narednom razdoblju sindikati javnih službi izaći će sa svojim zahtjevom za povećanje osnovice ovisno o stopi zaostajanja za privredom.

Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora isključivo je zakonsko pravo sindikata, a o Temeljnom kolektivnom ugovoru odnosno o pitanju osnovice pregovaraju reprezentativni sindikati javnih službi.

Svi smo mi svjesni da je znatnije povećanje plaća u zdravstvu nužno, ali isto tako moramo biti svjesni i situacije u kojoj se nalazimo kao i činjenice da i ostale javne i državne službe isto tako smatraju da zaslužuju veće plaće.

U konačnici, da zaključimo, smatramo kako je svaki pa i mali pomak u povećanju plaća korak naprijed. Vjerujemo kako ćemo zajedničkim snagama i zalaganjima uspjeti napraviti novi korak naprijed i s osnovicom za plaće i drugim materijalnim pravima (božićnica, regres, dar za djecu, jubilarna nagrada) u javnim službama za sljedeću godinu.

Na kraju želimo zahvaliti svim našim članovima i svim zaposlenima u djelatnosti zdravstva koji su sudjelovali u prosvjednim akcijama „ 5 do 12" i svojim sudjelovanjem doprinijeli parafiranju Dodatka II KU.

Hvala Vam lijepa!

Budimo i dalje jedinstveni i dostojanstveni u svojoj borbi za boljitak sestrinske profesije!

Parafirani Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja