Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara

HSSMS-MT
“Najbolji obol kojeg sestra može dati narodu, jeste uvjerenje da je svaki čovjek vrijedan član ljudske zajednice, da ima svoja prava i dužnosti i da ga osposobi za borbu u životu”
02.04.2019.

Raspored predstava Hrvatskog narodnog kazališta u travnju

Raspored predstava Hrvatskog narodnog kazališta u travnju

Travanj u HNK donosi premijeru opere Žena s jezera

Dvjesto godina nakon praizvedbe 24. rujna 1819. godine u Napulju, Opera zagrebačkoga HNK prvi put u Hrvatskoj postavlja operu Žena s jezera Gioacchina Rossinija, na libreto Andree Leonea Tottole. Ta opera u tri čina postigla je zavidan uspjeh na praizvedbi, ali je u sljedećih stotinu godina pala u potpun zaborav.

Naš proslavljeni kontratenor Max Emanuel Cenčić scenski postavlja Rossinijevu operu u Zagrebu u koprodukciji s Opera de Lausanne i također preuzima jednu od vodećih uloga – onu Malcolma. Uloga je izvorno pisana za mezzosopranski glas i ovo je prvi put u povijesti da taj lik tumači muškarac. U sjeni borbe pobunjenika protiv škotske krune, trojica muškaraca zaljubljena su u Elenu, kćer kraljeva glavnog suparnika: ratnik Rodrigo, hrabri pobornik pobune Malcolm i kralj Giacomo V., prerušen u Uberta. Nakon vojnog i političkog trijumfa kralj nudi ruku svoje kćeri Elene čovjeku kojeg ona voli.

Opasne veze

Balet Opasne veze temelji se na glasovitu epistolarnome romanu Pierrea Choderlosa de Laclosa iz 18. stoljeća, a libreto potpisuju Giorgio Madia i Annegret Gertz. Pratimo okrutne spletke i igre zavođenja vikonta de Valmonta i markize de Merteuil, dvoje francuskih aristokrata zatvorenih u borbi volje, ljubavnih želja i seksualnih osvajanja. Koreografiju toga poznatog djela, koje je doživjelo i filmske ekranizacije, potpisuje Giorgio Madia, zagrebačkoj publici poznat po baletu Petar Pan nastalu prema djelu hrvatskoga skladatelja Brune Bjelinskog. Giorgio Madia poznat je diljem Europe po svojim cjelovečernjim baletima kojima uspijeva napraviti kazalište naracije, s naglašenom napetošću, uzbuđenjem, aluzijama i timbrom književnoga predloška.

Kralj Lear

Jedan od najsublimnijih tekstova svjetske dramske literature, Shakespeareov Kralj Lear nastao je između 1603. i 1606. godine. Više od samoga ostarjelog kralja glavni je junak ovdje oluja, prava, opasna i okrepljujuća oluja prirodnih ciklusa koja opisuje krhkost našega života i nadmoćnu silu svemira, čija smo kapljica. Shakespeare je radnju smjestio u raniju britansku povijest, a izvor za priču pronašao u drugom izdanju Holinshedovih Kronika Engleske, Škotske i Irske, objavljenom 1587. godine. Komad počinje u trenutku kada se ostarjeli kralj Lear povlači s prijestolja odlučivši razdijeliti kraljevstvo svojim kćerima. Onoj koja ga najviše voli dat će najveći dio. Goneril i Regan mu laskaju, no najmlađa Cordelija iznenadi svojeg oca riječima kako svoju ljubav ne može nakititi praznim riječima. U bijesu Lear razbaštini Cordeliju, koja odlazi u Francusku. Lear namjerava preostale dane života provoditi naizmjence kod svojih kćeri, no obje su nezadovoljne njegovim svojeglavim ponašanjem te ga izvrijeđaju optužujući za bahato ponašanje. Osuđen lutati pustopoljinama na rubu ludila, najzad spozna svoju zabludu, no to je za Cordeliju prekasno. Shvativši koliko je pogriješio, nesretni kralj umire od žalosti. U ovoj tragediji isprepletenoj političkim intrigama, tajnim savezima i sukobima nitko ne izlazi kao pobjednik. Raskošne fabule s mnoštvom likova Kralj Lear još od praizvedbe 1606. očarava publiku, postavši jedno od najizvođenijih Shakespeareovih djela. Duboka ljudska analiza starosti, roditeljstva, odnosa prema najbližima, bračnih veza, ljubavnih zanosa, izvanbračnih veza, postojanosti i skromnosti, taj tekst čini jednim od temeljnih djela dramske literature. Složena unutrašnja struktura ispresijecana istinskim emocijama, izazov je za sve kazališne umjetnike, a problemi i pitanja koja tekst postavlja vječni su.

Svaki tvoj rođendan

Nova drama Mire Gavrana  prati život jedne zagrebačke obitelji tijekom šezdeset godina. U scenama podijeljenim desetogodišnjim razmakom upoznajemo Marijanove roditelje, djeda i baku, polubrata, prijatelje, njihovu djecu, kolege, ljubavnice, cijelu lepezu različitih muških i ženskih likova koje pratimo u njihovu svakodnevnom životu. Činjenica da se svi nalaze na Marijanovim rođendanskim proslavama samo pojačava zamršenost međusobnih odnosa, prijevara i laži, koje  polako uništavaju  ljubav i povjerenje. U cijeloj toj kakofoniji osjećaja i uspomena Marijan uspijeva nekako isplivati na površinu, spreman na još jedan pokušaj osvajanja sreće. Ovaj zagrebački dramski kaleidoskop Miro Gavran napisao je posebno  za HNK.

Tko pjeva zlo ne misli

Inspiriran scenarijem Kreše Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije, nastalom na temelju Dnevnika maloga Perice Vjekoslava Majera iz 1942., Rene Medvešek režirao je kazališni potpourri koji rekonstruira izumirući dobri duh Zagreba. Ova predstava slijedi europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja. Radnja se događa na Gornjemu gradu između dva svjetska rata, a obitelj Šafranek živi u svojim svakodnevnim purgerskim udobnostima, od ispunjavanja činovničkih obaveza, preko posjeta kavanama do odlaska na izlete. Svakodnevni ritam koji uredno bilježi mali Perica, poremetit će dolazak šarmantnoga neženje gospona Fulira. Službenik Franjo neuspješno pokušava dokazati svojoj ženi da je pametniji i sposobniji nego što zapravo jest. Skriva da je kukavica koja se ne usuđuje od šefa zatražiti sat slobodnog vremena, žali za propuštenim jer je želio postati avijatičar, voli popiti, i stalno se poziva na građanske norme. Ana Šafranek vene u braku s muškarcem, koji i ne primjećuje kako se gospon Fulir udvara njegovoj ženi. Anine moralne ograde polako popuštaju pred šaputanjima gospona Fulira, koji će biti razotkriven i na koncu prisljen oženiti brbljivu tetu Minu.

Glumica

Glumica je priča o velikoj divi ruskog teatra koju publika obožava, a koja će nenadano umrijeti.  Dok leži na samrti, uz postelju se izmjenjuju ljudi iz njenog osobnog i profesionalnog života. Kolege iz kazališta, prijatelji, njena djeca, sestra, roditelji, ljubavnici, njezin muž, dolaze joj u posjet, svatko  sa svojom tiradom o životu ili umjetnosti. Soba u kojoj leži pretrpana je buketima cvijeća kao izrazom apsolutne ljubavi. Dok je prije nekoliko godina radio u Moskvi, autora se dojmio ruski običaj da gledaoci glumcima na premijere donose velike količine cvijeće. Početno, ovaj je dramski komad pisan za glumce Moskovskog hudožestvenog akademskog teatara, onog u kojem je praizveden Čehovljev Galeb kojeg se prisjeća i tekst Glumice, a sjena Čehova i njegove drame u brojnim se aluzijama nadvija nad ovim komadom, koji slavi repertoarni teatar, u kojem postoji glumački ansambl. Ova melodrama ruskog ugođaja, s mnogo suza i cvijeća, iskaza o kazalištu i životu, obožavanju glumaca i kultu umjetnosti, s ruskim imenima likova, Rambertova je posveta ljubavi prema kazališnoj umjetnosti kroz koju se provlači ideja o svijetu koji se približava svome kraju.

Mačka na vrućem limenom krovu

Mačka na vrućem limenom krovu klasični je dramski tekst velikog američkog dramatičara Tennesseeja Williamsa za koji je dobio  Pulitzerovu nagradu 1955. godine kada je i praizveden u New Yorku. Detaljno secirajući svoje likove, Williams daje duboko emotivnu i potresnu sliku jedne obitelji koja se zaplela u vlastitu mrežu laži i obmana. Nitko u njoj nije oslobođen barem dijela  krivnje, no iskrena potraga za istinom kojoj svatko treba pogledati u oči otkupljuje sudionike. Istodobno socijalna priča, i melodrama, Mačka na vrućem limenom krovu djeluje svježe u eri novog konzervativizma, i svojim pokličem za slobodnom ljubavi pravi je izazov za slavnoga redatelja Paola Magellija.

Ciganin, ali najljepši

Protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje. Mladi Rom Sandokan zvani Sandi zaljubi se u Međimurku Milenu, bijelu ženu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona, rastavljena u kasnim četrdesetima, nepravedno izbačena s posla, vraća se u rodnu kuću gdje se mora brinuti za svojeglava djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula napušta obitelj i zemlju koju je zahvatio rat, u potrazi za obećanim životom u Calaisu. Plančić, PR iz zagrebačke policijske uprave poslan je na teren da zataška ubojstvo koje može eksplodirati u nasilje i veliki politički skandal. Veteran Domovinskoga rata održava krhki mir u selu, a policajac na zalazu karijere opsjednut je vizijama kao iz apokaliptičke TVserije Leftovers. Ovi osebujni antijunaci nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne skupine, oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima. Priče se račvaju i na kraju spajaju oko krvavog ubojstva. Raskošna naracija obuhvaća precizno ispripovijedane biografije iz četiri kulturološka kruga. Novakov je roman precizna socijalna i emotivna topografija identiteta. Jedan je većinski bijeli, ali dolazi iz panonske provincije, drugi je romski, iz istoga kraja, treći predstavlja onaj državni hrvatski, predstavljen preko vlasti iz Zagreba, a četvrti izbjeglički, kurdski. Romanu golem scenski potencijal, prije svega daje raskošan autorov stil sagrađen od elemenata krimića, melodrame, dokumentarnog materijala, socijalne drame, s elementima popularne (sub)kulture, koji uključuje i romske pjesme, od kojih je najpoznatija i naslov romana. Dramatizaciju romana napravio je Ivor Martinić, jedan od najzapaženijih hrvatskih dramatičara čiji tekstovi osvajaju svjetske pozornice.

Petar Pan

Točno pedeset godina poslije praizvedbe u Zagrebu, balet hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskoga Petar Pan vratio se na pozornicu za koju je i nastao, kako bi proslavio svoj veliki rođendan. Priča o dječaku koji ne želi odrasti jedna je od najpoznatijih dječjih pri-ča svih vremena. Od 1904. godine, kada ju je pisac James M. Barrie predstavio kao kazališnu predstavu, Petar Pan osvaja publiku diljem svijeta. Ja sam mladost! Ja sam radost! Ja sam mala ptica, koja se izlegla iz jajeta, tvrdi Petar Pan i ponovno, punih sto godina i više, poziva Wendy, Johna i Michaela na uzbudljiv let u Nigdjezemsku, gdje sudjeluju u hrabrim bitkama s kapetanom Kukom i zastrašujućim krokodilom, gdje susreću vile, gusare i Indijance, Tiger Lily i njezina indijskog princa… Uobražena vila Zvončica uvijek je s njima, a hrpa izgubljenih dječaka, banda Petra Pana, dočekuje ih gostoljubivo, barem onoliko koliko to ti momci iz pustinje mogu znati. Novo koreografsko viđenje Petra Pana na zagrebačku je pozornicu donio Giorgio Madia, u svojemu specifičnom koreografskom rukopisu kojim privlači pozornost najvećih europskih baletnih kazališta, gdje je ostvario zanimljive kazališne spektakle za mlađu publiku, kakvi su Alisa u zemlji čudesa ili Oz – čudesan čarobnjak.

INFORMACIJE, REZERVACIJE I PRODAJA ULAZNICA, BLAGAJNA: 01 4888 414,

marketing@hnk.hr

www.hnk.hr

 

Blagajna - radno vrijeme

Radnim danom 10-19

Subotom 10-13 i 1.5 sat prije predstave.

Nedjeljom 1.5 sat prije predstave.