„HDZ i SDP su jednako opasne stranke i jednako štete našim interesima, srušimo njihov monopol“

„Došli smo vas pozvati na akciju jer u medijima koji nisu naši nego na strani Vlade pišu da nas u državnim i javnim službama ima previše, da smo preskupi i da slabo radimo. Zato je valjda svako malo nečija ruka u našem džepu i znate što radi. Povod ovom okupljanju je smanjenje plaća za tri posto, iako su kazali da ih neće smanjivati“, kazao je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu više od 400 sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi za Zagreb i Zagrebačku županiju, koji je u četvrtak održan u Zagrebu.

To je drugi zagrebački skup na kojemu čelnici sindikata pozivaju kolege na niz akcija protiv politike vlasti i kroz pisanu anketu provjeravaju spremnost članova na te akcije. Prva od njih bit će okupljanje svih sindikata državnih i javnih službi u prosvjedu na Trgu bana Jelačića 1. svibnja, i to zajedno sa sindikatima zaposlenih u gospodarstvu, jer ih vlast nije uspjela posvađati, poručeno je. Nakon prvosvibanjskog prosvjeda u planu su štrajkovi u tjednu uoči lokalnih izbora te veliki prosvjed na dan predizborne šutnje, 18. Svibnja, a nakon toga, krajem svibnja i početkom lipnja, blokade brojnih sustava. Ukoliko te metode ne daju rezultata, ili ako članovi ne podrže takav raspored akcija, u planu je i organiziranje referenduma za prijevremene izbore, koji bi se mogao održati u rujnu ili listopadu, procjenjuju sindikalci.

„Proveo sam 34 godine u osnovnom obrazovanju i evo kako to izgleda: više od 80 posto ljudi ima visoku ili višu stručnu spremu, ali su plaće ispod državnog prosjeka. EU za obrazovanje izdvaja 5,6 posto BDP-a, kod nas je to nešto više od tri posto, a uskoro će biti ispod tri posto, toliko o zemlji znanja. Iako tvrde da nas je previše, kod nas u obrazovanju radi 2,1 posto ukupne populacije, a u EU 3,5 posto. Izmišljaju se novi poslovi i zaduženja, a plaće su sve manje“, kaže Milošević. Pozvao je kolege da se 1. Svibnja odazovu pozivu na prosvjed jer su dosadašnje aktivnosti pokazale da se može Prosvjeta je, na primjer, u listopadu 2012. godine u štrajku okupila 10.000 ljudi, a nakon toga proveden je jednodnevni štrajk upozorenja u kojem je sudjelovalo oko 90 posto zaposlenih. „Možemo i mnogo radikalnije, od nezaključivanja i neupisivanja ocjena i blokade upisa na fakultete, pa do blokada u drugim sustavima. Zamislite kako bi to izgledalo da se uključe svi sindikati“, poručio je Milošević. Onima koji misle da tri posto smanjenja plaće možda nije dovoljno da se ide u radikalne akcije, Milošević poručuje da se zamisle kada će biti pravo vrijeme. „Onda kad nam smanje plaće za 10 posto? Ili ne dobijemo niti za režije?“, zapitao je te dodao kako je pročitao vijest o tome da je lani oko 8000 Britanaca umrlo od hladnoće samo zbog toga što tijekom zime nisu mogli platiti grijanje.

Vrijeme je da se građani prestanu žaliti jedni drugima po kafićima, zbornicama, ordinacijama i sestrinskim sobama zbog toga kako teško živimo, vrijeme je da se odgovori na politiku vlasti i da „pokažemo da nas ima dovoljno da kažemo da se ne slažemo s otimačinom“, poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. „Zapitajte se što će se dogoditi u zdravstvu, obrazovanju, carini, kulturi i drugim sustavima nakon ulaska Hrvatske u EU. Već sada naši liječnici, inženjeri, mladi obrazovani ljudi, odlaze u Kanadu i Finsku. Ostat ćemo bez mladih obrazovanih ljudi, ostat će oni koji ne mogu nigdje otići i politika. Radila sam 31 godinu u zdravstvu i mogu reći da danas nedostaje 12.000 medicinskih sestara, što znači da se moramo pitati tko će današnjim bolesnicima, ili nama kad jednog dana padnemo u krevet, dati čašu vode“, kazala je. „Policija, državni službenici, javne službe, profesori završit će na rubu življenja, životareći. Već imamo najava da nam nakon lokalnih izbora visi za vratom raskidanje granskog kolektivnog ugovora u zdravstvu, a sigurno je da ni u drugim sustavima neće biti drugačije. Vrijeme je da dignemo glas“. Poručila je Prašnjak.

Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske kazao je da Carina zna koliko će ljudi nakon ulaska u Eu ostati bez posla, ali nitko ne zna i nema odgovora na pitanje za koliko će njih biti posla, koliko će ih se seliti na druga radna mjesta. „Poručuju nam samo da oni koji će se seliti ne mogu računati na prava iz kolektivnog ugovora. U kakvoj mi to državi živimo?“, zapitao je Štorić. „Pokušali su dijeliti sindikate na javne, državnih službi, pa onda njih posvađati sa sindikatima u gospodarstvu. Ali, kako bi nas mogli podijeliti kada u jednoj obitelji imate zaposlenoga u državnoj službi, supružnika u gospodarstvu, ili je nezaposlen? Zar bi moja supruga trebala razmišljati da će njoj biti bolje ako meni umanje tri posto plaće?“, pita Štorić. „Prvi svibnja prilika je da pokažemo naše zajedništvo, da pozovete članove svoje obitelji i prijatelje i da učinimo sve da sačuvamo naše dostojanstvo“, poručio je kolegama sindikalcima.

„Ako netko misli da tri posto smanjenja plaće nije puno, onda vas upozoravam da je čistačici u MUP-u koja ima 2500 kuna plaće to jako puno. Osim toga, ako to budemo i dalje dozvoljavali sutra to više neće biti tri nego 33 posto smanjenja“, poručio je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. „Donose se uredbe bez da se Vlada konzultira sa sindikatima, što je dužna po zakonu. Radi se o socijaldemokratskoj vlasti, no ne vidim uopće po čemu je socijalna, niti po čemu je to demokracija. No, ni oporba nije nita bolja, samo čeka kad će iz prikrajka zasjesti na vlast i vrijeme je da svima poručimo da ne možemo više biti ničije kasice-prasice čija se prava umanjuju kad god zaškripi“, poručio je Jagić dodavši kako treba zaustaviti i tvrdnje da su zaposleni u državnim i javnim službama paraziti na proračunu.

„Tražimo odgovor na pitanje kako zaštitit prava naših članova. Nemamo puno izbora. Na raspolaganju nam je, na primjer, pravna bitka. Vjerojatno ste informirani da možete tužiti zbog tri posto smanjenja plaće, mi već podižemo tužbe“, kazao je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Sindikati se u to ne bi upuštali da nisu procijenili da mogu uspjeti, no s obzirom na to kako radi pravosuđe, to ne mogu jamčiti. „U državi vladaju zakoni, načela i principi, kod nas je politika često iznad zakona i ne znamo hoće li netko nazvati suce i reći da pronađu formulu da donesu drugačiju odluku. To nije uređena država, nego vilajet. Bez pritiska građana na politiku nitko nam neće dati uređenu državu“, poručio je. Drugo sredstvo sindikata su štrajkovi, demonstracije i ulica i tu još nisu iskoristili sve što mogu. „Mi smo došli da nam kažete jeste li spremni za to da pokažemo medijima što to znači kad državne službe ne rade, kao i građanima koji su u to povjerovali te da pokažemo politici s čime se teško poigrava i kako teške  mogu biti posljedice“, poručio je. Da nije bilo sindikata, rezanje ne bi bilo tri nego 33 posto, jer su tu atmosferu širili  MMF, Svjetska banka, financijski krugovi, dio ekonomista u državi, a i politika se u tome natječe. „I premijeru je žao što plaće nije smanjio prije godinu dana. A HDZ, koji je ovih dana objavio svoj gospodarski program, najavljuje da će rezati proračun za 20 milijardi kuna. Slično kao što je Slavko Linić govorio da će kad dođe na vlast otpustiti 70.000 ljudi. Kakva su to lupetanja,, kakva je to politika?“, zapitao je Ribić. Politika štednje i rezanja koju provodi i ova Vlada nije dala rezultate, jer za otvaranje radnih mjesta ne treba smanjivati, nego povećavati plaće zaposlenih u državnim i javnim službama. Država za to uvijek može naći sredstva. „Zato 1. Svibnja izlazimo na ulice zajedno sa gospodarskim sindikatima s porukom 'Mijenjajte smjer' jer sad i oni razumijevaju taj krug“, kaže. Poručio je sindikalcima da naprave sve što mogu da što više ljudi izađe na prosvjed. Na ulicama Rima okupi se tri milijuna Talijana kada se treba suprostaviti izmjenama Zakona o radu, u Parizu prosvjeduje 2 milijuna Francuza, kazao je Ribić te zapitao jesu li hrvatski građani pametniji od njih ako to ne činimo.

„Kao krajnju mogućnost u borbi imamo i politiku. HDZ i SDP su jednako opasne stranke i jednako štete našim interesima. Srušimo monopol te dvije stranke“, poručio je naglasivši kako sindikati u Hrvatskoj mogu učiti od seljaka i umirovljenika. Jedni su sjedeći u vlasti osigurali najveće subvencije u odnosu na Europu, dok su umirovljenici mali, ali ih nitko ne dira. „Moramo prepoznati tko štiti naše interese i biti svjesni da nas ima 250.000, što se može pomnožiti sa tri i ogromna je biračka masa. Naš je cilj da  zaljuljamo sve stranke iznutra, a to možemo kad ih najviše boli – uoči lokalnih izbora“, poručio je.

„Ako članovi to ne budu htjeli, ne nagovarajte ih. I mi bismo radije pregovarali za stolom, no sad nismo za stolom. A to znači da vi niste za stolom. Recite im da to ovisi i o njima, mi smo spremni“, poručio je Ribić. Anketa o spremnosti članstva sindikata na radikalne akcije koje predlažu čelnici sindikata održat će se početkom svibnja i tada će se donijeti konačne odluke o planu aktivnosti.

Marijana Matković