Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara

HSSMS-MT
“Najbolji obol kojeg sestra može dati narodu, jeste uvjerenje da je svaki čovjek vrijedan član ljudske zajednice, da ima svoja prava i dužnosti i da ga osposobi za borbu u životu”

Zašto je dobro biti naš član

ZAŠTO BITI ČLANOM SINDIKATA?

ŠTO JE SINDIKAT?

SINDIKAT je demokratska organizacija koju su stvorili i vode radnici, kako bi:

  • zaštitili svoje radno mjesto, jer se jedino radnici organizirani u sindikat mogu suprotstaviti svakom kršenju pravila, šikaniranju i sličnim nedopuštenim radnjama
  • poboljšali uvjete rada,  pripadajući sindikatu svoje djelatnosti koji će najbolje znati probleme svojih radnika i kako ih riješiti
  • kolektivno pregovarali, što je monopol sindikata, a brojnost članstva osigurava razinu i snagu
  • tražili bolji životni standard,
  • osigurali načine izražavanja radničkih pogleda na probleme društva, jer je to jedina organizacija u kojoj radnik slobodno iznosi svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge
  • postali članom organizacije čija su prava zaštićena međunarodnim konvencijama i ugovorima koje je prihvatila i potpisala RH

Kao i u drugim zemljama svijeta, radnički sindikat stječe svoju pravnu osobnost registracijom u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Registraciji prethode izbori na kojima radnici biraju svoje sindikalne predstavnike, koji će znati i htjeti štititi njihove interese i što je taj povjerenik zakonski zaštićen od šikaniranja i drugih nedopuštenih radnji od strane poslodavca.

 

ZAŠTO RADNICI TREBAJU SINDIKAT?

Osnivanje sindikata neizbježno je uvijek kada postoje dvije skupine ljudi s različitim interesima:

  • interesom  poslodavca da dobije što više rada za što manju cijenu,
  • interesom radnika da za svoj rad i pruženu uslugu dobiju primjerene plaće.

Zbog tako suprotstavljenih interesa, radnici se okupljaju kako bi se zajedničkim zahtjevima suprotstavili interesima poslodavaca, i prisilili ih da o tome pregovaraju.

Radnici sami ( pojedinačno ) ne mogu ništa postići u vlastitoj zaštiti:

  • od štetnih postupaka poslodavaca (otpuštanje radnika i sl.),
  • za osiguranje boljih uvjeta rada,
  • u borbi za zakone koji su temelj radničkih prava.

No, u zajednici radnici više nisu nemoćni. Pomoću  SNAŽNOG SINDIKATA radnici se mogu, kao ravnopravni, sastati s poslodavcem, pregovarati o svemu što je radnički interes, i tako vratiti ponos osoba i život dostojan čovjeka koji svoj rad mijenjaju za primjerenu plaću. To je i način kako se stječe određena kontrola nad svojim životom i životnim uvjetima o kojima se mora partnerski pregovarati, a o kojima ne odlučuje samo poslodavac!

 

VAŽNA NAČELA SINDIKALIZMA

Tri su važna načela sindikalizma:

  • JEDINSTVO
  • NEOVISNOST
  • DEMOKRATSKE METODE

JEDINSTVO podrazumijeva neograničenu SOLIDARNOST među radnicima na principu “svi za jednoga - jedan za sve”. Čvrstim zajedništvom radnici mogu mnogo postići, stoga je cilj sindikata 100 postotno članstvo, a u praksi - što veći postotak članova sindikata. Snaga i utjecaj sindikata u odnosima s poslodavcem ovise o broju radnika koji su članovi sindikata - što ih je više, snaga sindikata je veća!

Članstvo u sindikatu ne ovisi o rasi, religiji, uvjerenju, spolu, kvalifikaciji. U sindikatu su svi članovi isti!

Sindikat mora imati mjesnu, regionalnu i nacionalnu razinu, ali se ključne stvari rješavaju na nacionalnoj razini, jer niže razine ne mogu ostvariti dovoljno snažnu pregovaračku snagu, i ne mogu biti mjerodavni za široki spektar problema u mjerodavnom zastupanju interesa radnika.

Sindikati ne smiju biti zatvorena društva i ne smiju biti ničiji instrument. Sindikat treba biti otvoren za sve radnike koji dragovoljno pristupaju, jer u slučaju ozbiljnih sindikalnih akcija treba računati i na one radnike koji nisu članovi sindikata, a koji mogu pomoći, umjesto da su neprijatelji i da otežavaju akciju, kao npr. štrajkolomci i sl. Sindikat se uvijek mora boriti za dobro svih radnika, i na taj način pridobivati članstvo.

NEOVISNOST podrazumijeva da se sindikat profilira kao interesna organizacija, koja je neovisna od stranaka, vlasti, poslodavca, pojedinaca, državnih institucija, crkve. Sindikat mora udovoljavati jedino potrebama svojeg članstva i njega jedino njegovi članovi mogu kontrolirati, u smislu zastupanja njihovih interesa. To ne podrazumijeva apstinenciju članova sindikata od stranačkog, vjerskog ili drugog angažiranja u smislu zadovoljavanja svojih vjerskih ili građanskih potreba, ali se to ne smije dovoditi u svezu sa sindikalnim djelovanjem.

DEMOKRATSKE METODE temelje se na dragovoljnosti organizacije koja ne može biti jaka i djelotvorna ako članstvo ne sudjeluje u aktivnostima i borbama koje sindikat vodi. Istovremeno, sudjelovanje članstva podrazumijeva da organizaciju čine članovi, a ne samo sindikalni aktivisti ili dužnosnici.

Stoga je demokracija bitan stup sindikalizma.

U praksi demokratske metode znače:

  • odluke koje donosi sindikat trebaju biti izraz volje većine članova,
  • svaki član ima pravo biti upoznat sa statutom sindikata i pravilima sindikata, a to mu omogućuje sudjelovanje u donošenju sindikalnih odluka od interesa za cjelokupno članstvo,
  • svi članovi trebaju imati ista prava i obveze, ali i dužnosti i povlastice,
  • predstavnike sindikata, dužnosnike i odgovorne osobe treba u određenim vremenskim razdobljima birati tajnim glasovanjem na svim razinama sindikalnog organiziranja, i oni su odgovorni cjelokupnom članstvu koje ih je biralo,
  • članove sindikata treba povremeno upoznati sa svim sindikalnim aktivnostima koje članstvo treba analizirati i ocjenjivati.


SINDIKATI SU TRADICIONALNO DEMOKRATSKE INTERESNE

ORGANIZACIJE KOJE UNAPREĐUJU DEMOKRACIJU I PRISTUPAČNE

SU NAJŠIRIM KRUGOVIMA DRUŠTVA, STOGA SE SMATRAJU

 Š K O L O M     D E M O K R A C I J E !